Šampinjoni – šampioni zdrave ishrane

Ili ih obožavate ili ne podnosite taj karakteristični miris i ukus. Mnogi ih preporučuju kao „šumsko meso“, „zdravlje na tanjiru“, čak se i lekovi prave od gljiva.

Pečurke se jedu od davnina, a mogućnosti za njihovu pripremu su bezbrojne. Pa, da vidimo zašto i kako ih treba jesti.

Malo kalorija , a puni su proteina

Bilo da su ubrane na livadi/šumi (što je danas prava retkost) ili ste ih kupili upakovane u foliju i stiropor, budite sigurni da su gljive pune vitamina i minerala.

Prvo ćemo da spomenemo njihove niske kalorijske vrednosti: sirovi šampinjoni u 100g imaju 22 kCal, a bareni čak 28 kCal – skoro kao 100g svežeg kupusa. Pored toga, sadrže vrlo malo ugljenih hidrata, svega 3%, dok su najvećim delom građeni od proteina (u svežem stanju 2%, a suve 20%), vlakana i vode. Zahvaljujući tome, idealni su za dijetalne niskokalorične obroke, kada se proteini duže vare, pokreću metabolizam i zadržavaju osećaj sitosti.

šampinjoni na daski za sečenje
izvor – pixabay.com
Pročitaj ceo tekst

Pavlaka

Ona je omiljeni sastojak mnogih gastro specijaliteta. Koristimo je za kremasti sos za paste, da bi čorbe bile gušće, salate svežeg i laganog ukusa a testa finija. Međutim, u ponudi nalazimo više proizvoda sličnog ( ali ne i istog ) sastava i naziva, verovatno se i vi često zapitate: koji izabrati.

Jela sa pavlakom mogu biti raznovrsna, a da bi olakšali snalaženje probaćemo ukratko da predstavimo osnovne vrste.

Šta je, u stvari, pavlaka?

Sastav

Ovo je mlečni proizvod koji se dobija od pasterizovanog mleka i po svom sastavu je mešavina mlečne masti i mlečnih proteina. Nekada su naše bake skidale “kajmak” – masnoću sa mleka i  to je pavlaka ( vrhnje) u svom izvornom, prirodnom obliku.

Danas se taj proces vrši mašinski ( centrifugom ) a dobijena sirovina prolazi kroz dodatni proces obrade.

Razlikujemo:

– kiselu pavlaku ( kiselo vrhnje)

– neutralnu/slatku pavlaku

– mileram

– pavlaku za kuvanje

– pavlaku za kafu

– biljnu pavlaku

Kisela pavlaka se dobija od mleka “ugrejanog” na 95 stepeni, kojem se posle hlađenja na određenu temperaturu dodaju bakterije mlečne kiseline kako bi se pokrenuo proces fermentacije. Na kraju dobijamo kiseli mlečni proizvod sa ph = 4-4,6.

Pročitaj ceo tekst

Krompir

Jedna od veoma zahvalnih namirnica zbog mnogo načina na koji se može pripremiti je krompir. Pored velikog broja načina na koji se sprema, dodatna pozitivna stavka je što se dobro slaže i sa drugim namirnicama koje koristimo u kuhinji.

Njegova proizvodnja je relativno jednostavna i dosta se proizvodi kod nas. To utiče na veću ponudu i manju cenu. Na kraju kad se svemu tome doda mogućnost da se može i kod kuće čuvati duži vremenski period jasno je zašto je toliko popularan.

Međutim prilikom kupovine treba biti i oprezan, može se desiti na primer da se naiđe na promrzle krtole. One izgledaju normalno, međutim brzo dolazi do njihovog propadanja. Takođe i izbegavajte i one sa sitnim oštećenjima, jer se ona brzo prošire.

Sorte krompira

Osnovna podela krompira je po boji ljuske. Na taj način ih delimo na bele, žute i crvene. Drugi način podele sorti krompira je prema vremenu sazrevanja. U tom slučaju imamo rani, srednji i kasni.

Pročitaj ceo tekst