Vinsko sirće

Vinsko sirće je dobro za zdravlje iz dosta razloga. Sadrži kalcijum, magnezijum, fosfor, gvožđe i bakar. Treba da spomenemo i da ubrzava razgradnju masti, pa može da bude dobar dodatak u nekim dijetama.

Jedna od stavki koja se najviše ističe i svagde spominje je prisustvo antioksidanasa. To dobro utiče na zdrvlje i usporava starenje. Mada se to najviše spominje u tekstovima, to nije njegova jedina dobra strana.

Možda bi međutim trebalo kao najvažniju stvar oko vinskog sirćeta istaknuti njegov ukus, kojim se mogu značajno obogatiti jela. Njegov ukus i kiselost se razlikuju od redovnog sirćeta koje se uobičajno koristi kod nas, pa bi mu trebalo dati šansu i ispobati ga.

posuda za vinsko sirće
izvor – pixabay.com

Kada je u pitanju zdravlje, vinsko sirće je svakako od koristi. Ali nemojte se oslanjati na ono što piše na internetu i ne pokušavajte se izlečiti samo korišćenjem vinskog sirćeta.

Kako se pravi vinsko sirće

Priprema vinskog sirćeta je u osnovi jednostavna i laka, bar teoretski. Pripreme se grozdovi, operu,prosuše dobro, pa se samelju (izgnječe) i potom se stave u teglu da odstoje na toplom mestu jednu mesec dana pokriveni samo krpom da bi imali vazduha.

To je teoretski, a u praksi je to malo zahtevnije. Čak mogu da se koriste neka enološka sredstva za pripremanje proizvoda od grožđa. Ovde je paleta veoma široka, naravno ne govorimo o nekim hemijskim proizvodima, nego samo prirodnim i zdravim.

Kada je u pitanju vinsko sirće, recept ne postoji samo jedan. Oni koji ga prave svi redom imaju neke male razlike uz pomoć kojih postižu da se njihovo vinsko sirće razlikuje od drugih (i da bude bolje). Jedna od boljih stavki kako postići razliku jeste upotrebom različitih sorti grožđa. Možda su u pitanju finese, ali se razlika svakako oseti, pa svako može da ukus vinskog sirćeta malo prilagodi sebi.

U okolini vranja se vinsko sirće tradicionalno pripremalo u glinenim posudama. To su uglavnom ćupovi, a sigurno da materijal od kojega je napravljen da određeni šmek samom ukusu na kraju.

Mada realno se najviše vinsko sirće kupuje u prodavnicama, jer nemaju sve domaćice vremena da se same upuštaju u samostalnu proizvodnju. Na sreću u prodavnicama ima sasvim solidan izbor, pa čak i kad je u pitanju belo vinsko sirće.

Za šta se koristi u kuhinji

U osnovi se pri pripremanju jela vinsko sirće koristi kao začin. Ono se sastoji od sirćetne kiselite i vode. Bogato je i drugim materijama u manjim količinama.

Odmah da napomenemo da se vinsko sirće sasvim dobro meša sa uljem, te se dobija fina mešavina za upotrebu pri kuvanju. U osnovi su to tri stvari: marinade, prelivi za salate i turšije.

Mada nije popularno i zastupljeno kao neki drugi začini, ipak postoji solidan izbor na tržištu. Važno je spomenuti da postoji belo i crveno vinsko sirće. Boja u osnovi zavisi od boje grožđa od kojega se pravi, a na sam ukus uticaj ima i to od koje je sorte grožđa napravljeno.

Belo vinsko sirće se ređe koristi, ali lično mislim da to nije na osnovu kvaliteta. Razlog za njegovu manju upotrebu treba potražiti uglavnom u navikama, kupci koji koriste vinsko sirće po inerciji uzimaju crveno. A belo se u Itali preporučuje da ima prednost kada se priprema riba za pečenje ili za određene salate.

Marinade su prva stavka o kojoj ćemo nešto reći, kada je u pitanju korišćenje vinskog sirćeta. Uz marinade tu su i razni pacevi, u njih se uglavnom polaže meso dan ranije pre pripreme, a može da se doda i povrće. Svrha je da se meso omekša pre pripreme, ali da usput pokupi deo mirisa i ukusa od same mešavine začina.

Kada je u pitanju marinada, to je mešavina više začina, gde je dobar deo tečni začin, može biti ulje ili neko sirće. Sada na svakome je da odabere svoju mešavinu (mada se u prodavnicama mogu kupiti već neke mešavine začina spremljene). Naravno svako treba i da odabere koliko će dugo meso držati u marinadi ili pacu, jer neko voli kada se začini jače osete, dok nekome odgovara kada se oseti tek u tragovima.

Prelivi za salate sa vinskim sirćetom su zanimljivi, jer ono ima neki svoj karakterističan ukus. Neko kaže da je to pomalo voća aroma, neko da podseća na grožđe, ali svi se slažu da je odlično za neke salate. Uglavnom se koristi pomešano sa uljem, jer se postiže bolji ukus.

Turšija je veoma popularna na ovim prostorima, kao i ostali načini pripremanja povrća za zimnicu. Korišćenjem vinskog sirćeta se pored samog konzerviranja povrća obezbeđuje i njegova prijatnija aroma kada odstoji par meseci.

crveno grožđe u vinogradu
izvor – pixabay.com

Vinsko sirće u kozmetici

Kako je način pripremanja vinskog sirćeta sasvim prirodan, njegova upotreba u kozmetici je sasvim očekivana. Međutim da napomenemo odmah da se koristi u manjim količinama ili se dobro razblaži, zbog malo jačeg mirisa.

Vinsko sirće za kosu je blagotvorno, ali jeobavezno da se koristi razblaženo. Za tu namenu se dosta koriste i drugo sirće dobijeno od voća. Nije to neko čudotvorno sredstvo koje će da reši sve probleme, ali svakako pomaže kada postoji problem sa peruti, dovodi kosu u ravnotežu da ne bude ni masna ni suva.

Pored korišćenja visnkog sirćčeta za kosu, ono se dodaje u određene kreme u manjim količinama. Na taj način pomađe da one imaju karakterističan miris, ali I da bud prijatne za kožu.

Pročitaj ceo tekst

Recepti za pripremu najukusnijih mladih krompira

Ima li neko da ne voli mlade krompiriće? Fini, sočni, slatkasti, prava su delicija na prolećnoj trpezi. Šta ih čini tako ukusnima i kako ih najbolje pripremiti?

Najveći procenat u mladom krompiru čini voda (čak 83%) u kojoj se nalaze vitamin C, mnogi minerali, proteini i celuloza. Zato su, kad ih zagrizete, tako sočni zalogaji.

Znamo da je krompir povrće bogato skrobom, pa ga mnogi izbegavaju. Međutim, u mladim krompirićima sadržaj skroba je niži za 25%, ali je zato veći sadržaj šećera (glukoza, fruktoza, saharoza), pa odatle i sladak ukus. Međutim, oni su zastupljeni sa svega 12%. Zato u 100g mladog krompira ima samo 60-ak Kcal, pa ga mogu jesti i oni koji broje kalorije.

Energetska vrednost mladog krompira najviše zavisi od toga kako ih pripremate.

Bareni mladi krompir

Najzdravije je, naravno, bariti krompir, i to na nižim temperaturama, kako bi se sačuvali vitamini i minerali. Najviše ih ima ispod kore, pa je najbolje ne ljuštiti ga , već dobro oprati.

Pročitaj ceo tekst

Vreme je posta – budite zdravi i siti

rucak od povrća
slika sa pixabay.com

Počeo je Božićni post. To je vreme duhovnog i fizičkog čišćenja. Suzdržavamo se od od mrsne hrane i neumerenosti u jelu i piću, kao i od loših misli i dela. Ovde govorimo o fizičkom aspektu posta, odnosno kako da se pravilno hranimo ako ne jedemo namirnice životinjskog porekla.

Da bismo istrajali u ovom podvigu, treba da savladamo jedno od najvećih iskušenja : želju za hranom. Jer, post jeste suzdržavanje od fizičkih zadovoljstava, a uživanje jednog gurmana u hrani je upravo to – istinsko zadovoljstvo. Ipak, to ne mora biti asketsko odricanje i ako znamo koje namirnice odabrati, biće izuzetno blagotvorno za naš organizam.

Pročitaj ceo tekst