I pored širokog izbora pekarskih proizvoda različitog ukusa i sastava činjenica je da ne jedemo zdrav hleb. Oni koji znaju ponešto o kvalitetu istog glasno se žale, ali većina potrošača kupuje ono što im je ponuđeno, ne razmišljajući čime u stvari hrane svoj organizam.
Hleb treba da bude visoko energetski proizvod od brašna žitarica, bogat vlaknima, vitaminima i mineralima, a u stvari je (po definiciji) “proizvod dobijen mešenjem, fermentacijom, oblikovanjem i pečenjem testa umešenog od osnovnih sirovina: brašna, vode (ili druge dozvoljene tečnosti), pekarskog kvasca (ili drugih sredstava za fermentaciju) i kuhinjske soli, a dozvoljena je upotreba aditiva radi poboljšanja fizičkih, senzornih osobina i trajnosti hleba”.
Vrste hleba
Danas postoji mnogo različitih ukusa, zavisno od vrste žitarica (pšenični, raženi, kukuruzni, heljdin…), tipa brašna (beli, polubeli, crni, graham…) i dodatnih sirovina (sa mekinjama, mlečni, sa začinima, dvopek…). Može se mesiti sa kvascem ili kao beskvasni, a pored hleba, od istog testa mogu se praviti razna peciva, lepinje i somuni manje gramaže, raznih oblika i ukusa. Ipak, najbolji je domaći hleb umešen s ljubavlju.
Šta je beli hleb
Danas se još uvek najviše proizvodi i konzumira beli hleb. Međutim, šta mi zaista jedemo? Ova vrsta hleba mesi se od brašna tip 500 koje se dobija od endosperma pšeničnog zrna. Ovaj deo sadrži samo skrob, dok se u toku obrade odbacuju omotač zrna (mekinje) i pšenične klice koji sadrže vitamine E, B kompleks, minerale i biljna vlakna. Ovako umešeno testo, zahvaljujući glutenu, jeste glatko, lepljivo i lako za oblikovanje i pečenje.
Isto tako se lepi za naše probavne organe, otežava varenje, a bogato je samo kalorijama, nema druge nutritivne vrednosti. Ako se za dizanje hleba koristi kvasac, on reaguje sa šećerima (skrobom), oslobađa ugljen dioksid, koji podiže testo i daje mu laganu vazdušastu strukturu, pa jedna kriška ovog hleba ima višestruko manje hranjivih sastojaka nego integralni. Pored toga, kvasac podiže nivo šećera u krvi i kiselost u organizmu, što je dobra sredina za razvoj hroničnih bolesti (giht, artritis, razni hormonski poremećaji i tumori).
Ako još tome dodamo i aditive, koji su dozvoljeni, ali ne i zdravi, onda je taj hleb daleko od zdravog proizvoda. Čak i varijante od brašna obogaćenog vlaknima i vitaminima daleko su od kvaliteta domaćeg hleba umešenog od brašna celog zrna.
Zdrav domaći hleb
Da bi hleb bio zdrav i prijao našem organizmu treba da sadrži sve delove zrna žitarice. Na prvom mestu vlakna iz mekinja, kao i vitamine i minerale iz pšenične klice. Ovakav hleb pripremljen od integralnog brašna obezbeđuje našem organizmu dugotrajnu energiju, vitamine i minerale, a vlakna poboljšavaju varenje.
Bogat ukus i gusta struktura čine da se osećamo sito već posle jedne prosečne kriške. Dodatno poboljšavamo kvalitet domaćeg hleba ako za fermentaciju ne koristimo pekarski kvasac (gljiva Saccharomyces cerevisiae) već testo “dižemo” sodom bikarbonom (tj. praškom za pecivo) ili pravimo domaći hlebni kvasac. Ovaj proces traje malo duže, ali je hleb znatno zdraviji, a testo je ukusnije.
Recepti za domaći hleb
Domaći hleb može da se mesi od različitih vrsta brašna, sa kvascem ili bez istog, sa dodacima semenki ili začina, kao vekna ili lepinja…. Izaberite hleb kakav najviše volite, zasučite rukave, umesite ga sa zadovoljstvom i uživajte u svom domaćem “hlebu sa dušom”.
Kada pomislimo na salatu, na pamet nam pada činija puna zeleniša. Mnogima to ne deluje privlačno, ali salata može biti mnogo više od toga. Ako dodamo belo meso, makarone ili ukusan preliv, nastane nešto sasvim drugo, specijalitet kao što je Ruska ili Cezar salata.
Sjajno je to što, kada pravite ovakav miks, možete sami da birate sastojke. Dozvoljeno vam je da mešate što god volite, uz poštovanje nekih osnovnih principa kombinovanja namirnica. Da vidimo: kako napraviti ukusnu i zdravu salatu koja nam može biti kompletan obrok.
izvor – pixabay
Od čega se sastoji obrok salata
Kao što sam naziv kaže, ova mešavina treba da sadrži sve što ima jedan standardni obrok:
proteine + povrće kao prilog + ugljene hidrate + sveže povrće kao salatu
Koje namirnice da izaberete kako bi zadovoljili ovo pravilo izbalansirane ishrane?
Osnova
Najveći deo ove mešavine čini, naravno, sveže povće. Najčešće je to neki zeleniš: različite vrste zelene salate (Iceberg, puterica, baby spanać, rukola), sveži kupus, krastavac… Možete izabrati jednu ili kombinovati više povrćki iz ove grupe. Po pravilu su ovo niskokalorične namirnice, pa je dozvoljeno i da preterate u količini. Bogate su vitaminima i vlaknima, znači-zdrave.
Proteini
su ono što našu salatu čini obrokom. Duže se vare, pa je porcija “teža”, odnosno izaziva sitost. U proteinske namirnice spadaju meso (piletina, junetina, suhomesnati proizvodi, riba,…), morski plodovi, gljive, jaja, sir i mlečne prerađevine.
Zelenoj salati dodajte kockice grilovanog belog mesa ili junetinu iz supice, a ponekad je dovoljno bareno jaje ili kockice pečene slaninice. Ako spremate posnu salatu izaberite pečurke, tofu ili ribu: komade tunjevine, grilovani oslić ili losos.
Ugljeni hidrati
To može biti testenina, pirinač ili neke druge kuvane žitarice (proso, kinoa, pšenica…). Ako volite hrskavo dodajte krutone od hleba, a kada izbegavate ugljene hidrate žitarice zamenite suvim orašastim plodovima (šaka pečenih badema, orasi ili kikiriki) ili semenkama (pečeni susam, seme golice ili suncokret).
Preliv
Dresing za salatu može da bude jednostavan ili sos. Prva varijanta je mešavina začina, ulja i kiselog sastojka. To može biti sok od limuna, jabukovo sirće ili nešto treće.
Kada govorimo o uljima na prvom mestu je maslinovo, ali ako vam je ta aroma prejaka izaberite hladno ceđeno suncokretovo. Ili vi imate svoje omiljeno? Danas je na našem tržištu širok izbor zdravih i onih malo manje zdravilh ulja.
Od začina na prvom mestu je so, ali može i bez nje. Nana, peršun, bosiljak ili origano daju posebnu aromu vašoj salati. Možete koristiti suve začine ili dodati sveže listiće.
Dresing – sos se priprema od više sastojaka. Mešaju se ulje, sirće, senf i med. Ili ulje, jogurt i majonez. Ili pavlaka, majonez i limunov sok. Ili…. Možete praviti različite kombinacije, a izbor je samo stvar vašeg ukusa.
Ovi prelivi imaju nešto više kalorija, a mogu se pripremiti u posnoj varijanti: majonez ili pavlaku zamenite humusom, a celu mešavinu obogatite začinskim biljem ili belim lukom. Salata sa ovakvim dresingom svakako je eksplozija ukusa.
izvor – pixabay
Još povrća … ili voća
Pored navedenih namirnica, u vašu salatu možete dodati još mnogo povrća: rotkvice, tikvice, patlidžan, papriku, pasulj, kukuruz, grašak, šargarepu, krompir. Sve ono što biste jeli kao prilog za obrok.
Može i voće, zašto da ne? Često se svežem povrću dodaje ananas, nar i pomorandže, zbog svoje kisele note. Jabuke odlično idu uz celer i šargarepu, a suvo grožđe i suve šljive često se kombinuju sa sirom i maslinama. Pravite vaše omiljene kombinacije i začinite kako vama prija.
Tople i hladne obrok salate
Hladne salate pravim u toku leta, kada na 40 stepeni ne želim da palim šporet. Kombinujem sveže povrće sa proteinima. U letnjoj sezoni su to krastavci, paradajz, paprika, masline; dodam fetu ili neki “lakši” sir. Dobra je kombinacija sa šampinjonima i svežim krastavcima. Ako ne možete bez mesa iskoristite ostatke iz supe, grilujte pileće grudi ili jednostavno uzmite komade tunjevine.
Limunov sok obavezno stavljam, jer povrće ostaje duže sveže. Za više kalorija dodajte bareni pirinač, a uz tunjevinu odlično idu makarone i crni luk. Kada obrok salatu jedete za doručak možete dodati šaku sezonskog voća i jogurt (i med) kao preliv, a u kombinaciji za večeru bareno jaje umesto mesa.
Kada pravite hladne salate od kuvanog povrća, mogu da stoje u frižideru par dana (legendarna Ruska salata za Novu godinu). Povrće obarite, ocedite i sačekajte da se ohladi, pa onda umešajte dresing, kako se ulje ne bi odvojilo od ostalih sastojaka (ako dodajete majonez, pavlaku ili jogurt.
Tople salate pripremaju se od termički obrađenog povrća. Najčešće su to kuvani pasulj, kukuruz, krompir, a možete grilovati tikvicu, patlidžan, papriku ili šampinjone. Ako obrok služite dok je topao izbegavajte zelenu salatu, kupus ili povrće čiji listovi brzo usahnu. Dobro se kombinuju crni i beli luk, sveža šargarepa, paprika, masline, cvekla, pa čak i paradajz.
Za preliv izaberite jednostavnu mešavinu ulja i sirćeta (ili limunovog soka) i slobodno dodajte suve biljne začine. Kao proteine možete dodati bilo koje meso, a pun pogodak su hrskavi komadići reš pečene slaninice.
Posne obrok salate
U slučaju da postite (ili iz bilo kog razloga ne jedete namirnice životinjskog porekla), i u tom slučaju postoje brojne kombinacije. Umesto mesa i jaja koristićete biljne proteine: sočivo, leblebije, pasulj i ostale mahunarke odličan su izbor. Obarite ih i dodajte svežem povrću. Semenke (suncokret, seme konoplje, lana, bundeve) i orašasti plodovi energetski će pojačati obrok i obogatiti ukus. Tofu i gljive takođe mogu da zamene meso.
Prelive pravite bez majoneza i pavlake, na bazi ulja i začinskog bilja, uz dodatak sirćeta ili limunovog soka. Kako biste postigli gustinu dresingu dodajte humus, tahini pastu od susama ili čia semenke natopljene u vodi.
Žitarice su dozvoljene u posnoj varijanti, ali oprez! One su ugljeni hidrati, pa u slučaju da preterate sa količinom vaša posna salata može biti prava kalorijska bomba. Preporučujem proso ili integralni pirinač kao zamenu za onaj beli ili testeninu.
Zašto su obrok salate super
Nekada se ručak kuvao par sati, ali ko danas ima vremena za to? Mnogi nemaju ni volje. Obrok salate nam obezbeđuju porciju koja sadrži većinu potrebnih nutrijenata. Priprema je brza, a mešavine mogu da stoje i nekoliko dana. Ili možete praviti svakog dana svežu, po svojoj želji, tako da bude i ukusna i zdrava.
U slučaju da ručate van kuće, zgodne su za poneti – pakovane u posude za hranu ili tegle praktične su i ne zauzimaju mnogo mesta. A možete ju praviti i na poslu: lako je kupiti grilovano pileće belo meso, dodajte krastavac i pavlaku, koju maslinu – i ručak je spreman.
Obrok salate su uglavnom bazirane na gomili povrća, pa su zdrave i pune vitamina i vlakana. Ako ne preterujete sa majonezom i testeninama biće to lagan, a opet dovoljno bogat ručak koji može da zadovolji sve zahteve i onih netipičnih načina ishrane. Ipak, ne smemo zaboraviti blagodeti kuvanih jela – najzdravija je domaća supica.
Božić je vreme kada slavimo život. Obeležavamo ga svečano i raskošno. Obožavam kad kuća zamiriše na cimet, karanfilić, kuvano vino i medenjake. Tome se, kao neizlečivi gurman, posebno radujem svake godine. Na stolu se uvek nalazi simbol blagostanja, a različite kulture imaju različite običaje. Kod nas Srba to je česnica– Božićni hleb, a svaki kraj ima svoj tradicionalni recept.
I druge hrišćanske zemlje imaju autentične Božićne specijalitete, pa tako Nemci spremaju Stollen, u Italiji je najpoznatiji Panettone, a svi su čuli za Engleski Božićni puding. Recepti su vremenom evoluirali, pa smo od jednostavnog slatkog hleba dobili ukusni kolač bogat aromama, mirisnim začinima i raznim suvim voćem. Iako po sastavu slični, razlikuju se u načinu pripreme, pa je i krajnji proizvod drugačiji. Koji ćete izabrati, to je već stvar ukusa.
Stollen – Nemački božićni hleb
Izvor – pixabay
Ovo je verovatno najpoznatiji božićni hleb. Potiče iz Nemačke, a pisani tragovi vode nas do 13. veka. Bogatog je ukusa koji potiče od suvog i kandiranog voća, začina i ruma. Obavezni sastojak su bademi a često se dodaje i marcipan. Gotov kolač se preliva maslacem i bogato posipa šećerom u prahu. Pravi se desetak dana pred praznik, a stajanjem ukusi sazrevaju i na kraju dobijamo mek i izuzetno aromatičan kolač.
Recept za Stollen
1 sveži kvasac
200 mleka
100g šećera
1jaje
1 žumance
300g putera
600 gbrašna
1 vanilin šećer
100g badema seckanih na listiće
200g suvog grožđa
100g kandirane pomorandžine kore
malo cimeta, muskatnog oraščića, kardamona
50 ml ruma
250 g marcipana
200g šećera u prahu
100gputera
Dan pre pripreme kolača suvo voće i kandiranu koricu natopimo u rumu i ostavimo u frižideru kako bi se aromatizovalo i omekšalo.
Sutradan kvasac sa šećerom rastvorimo u toplom mleku i sačekamo da se aktivira. Dodamo jaje, žumance, 300g putera, vanilin šećer, bademe, brašno i natopljeno suvo voće. Umesimo testo i ostavimo na toplom da udvostruči zapreminu.
Naraslo testo razvijemo u pravougaonik, marcipan oblikujemo u “štap”, pa ga stavimo na ivicu testa i smotamo rolat tako da valjak marcipana bude u sredini (marcipan nije obavezan, u testo smo već stavili bademe). Veknu stavimo u kalup za hleb i ostavimo na toplom 30-ak minuta. Zatim ga pečemo u zagrejanoj rerni oko pola sata – 40 min na 180°C ili dok kolač ne porumeni.
Topao stollen premažemo sa preostalih 100g otopljenog maslaca i obilno pospemo šećerom u prahu. Kada se prohladi umotamo u celofan ili prijanjajuću foliju i ostavimo na hladnom 7-10 dana. Nakon toga služimo.
Panettone ili Italijanski božićni hleb
Ova bogata poslastica potiče iz Milana, a postupak pripreme je nešto složeniji i proces traje duže. Testo se pravilo od domaćeg fermentisanog kvasca, sa medom, jajima i maslacem i “dizalo” se u više navrata, pa je priprema nekada trajala više dana. Takođe sadrži suvo grožđe, vanilu, kandiranu koricu limuna i pomorandže, pa ima miris i ukus Božića. Ako volite dodajte komadiće čokolade ili seckane lešnike. Mi vam dajemo nešto modernizovan recept koji zahteva manje vremena, ali je panettone jednako ukusan.
Izvor – pixabay
Panettone – recept
1 suvi ili 1/2 svežeg kvasca
350 g brašna
225 ml mleka
50 g šećera
100 g maslaca
2 žumanca
1 kašika meda
50 g suvog grožđa
50 g kandirane kore pomorandže ili limuna
1 vanilin šećer
Kvasac razmutimo sa šećerom u toplom mleku, pa dodamo brašno i zamesimo testo koje ostavimo da se udvostruči.
Kada je ovo osnovno testo naraslo, dodajemo otopljeni, ali ne vruć maslac (nikako margarin, jer će kolač izgubiti autentičan ukus i kvalitet), žumanjke, med, vanilin šećer, suvo grožđe i kandiranu koricu citrusa. Dobro umesimo i opet ostavimo da raste.
Kad se količina uduplala, kalup za panettone (može i duboka uska posuda koja ide u rernu) namastimo puterom ili uljem, pa obložimo papirom za pečenje. Testo preručimo u pripremljenu modlu i ostavimo da se još malo diže.
Za to vreme uključimo rernu da se ugreje na 200 °C, pa stavimo panettone da se peče. Na ovoj temperaturi 15-ak minuta, a zatim smanjimo na 170°C još 30 min.
Kada je gotov izvadimo iz rerne, ali ostavimo da se ohladi u kalupu. Pre služenja pospemo šećerom u prahu. Čuvamo kolač u zatvorenoj kutiji, na hladnom mestu.
Engleski Božićni puding
Tradicionalna poslastica Božićnih praznika nadaleko poznata. Iako je po sastavu sličan prethodnim kolačima, način pripreme je nešto drugačiji – testo se satima kuva na pari. I ovaj engleski specijalitet bogat je suvim voćem i mirisnim začinima, a prepoznatljiv ukus daju mu rum i brandy. Slično kao u našoj česnici, u božićni puding se stavlja novčić – simbol blagostanja za onoga ko ga nađe na božićno jutro.
Recept za Božićni puding
45 g brašna
125 g hlebnih mrvica (prezli)
2 jaja
90 g smeđeg šećera
125 g maslaca
125 g suvog grožđa
125 g suvih brusnica
80 g kandirane korice narandže ili limuna
cimet i muškatni oraščić
20 ml ruma
20 ml brandyja
130 ml tamnog piva
Plodove i začine pomešamo sa rumom i brandyjem, kako bi omekšali. Ovo možete uraditi i dan ranije. Ako ne volite alkohol koristite sok od pomorandže.
Maslac, šećer i žumance penasto izradimo mikserom, pa dodamo brašno i hlebne mrvice.
U smesu dodajemo natopljeno voće i pivo, pa mešamo kako bi dobili ujednačenu masu.
Na kraju belanca ulupamo u čvrst sneg i špatulom nežno umešamo u smesu.
Ovu masu sipamo u podmazanu modlu za puding ili vatrostalnu činiju, pokrivamo papirom za pečenje i aluminijumskom folijom, dobro zavežemo kuhinjskim kanapom pa je smeštamo u lonac sa 2/3 vode i kuvamo lagano na pari oko 6 sati, redovno dolivajući vodu. Možete ga i peći u rerni, opet u modli, pokrivenoj papirom i folijom, u posudi sa vodom na 180°C 45-60 minuta, ali će u tom slučaju biti suvlji, poput kuglofa.
Engleski božićni puding čuvajte na tamnom i hladnom mestu, a pre služenja ga opet zagrejte na pari 2-3 sata, pa ga zalijte kašikom brandyja ili ruma. Možete ga flambirati, a servirajte sa kremom od vanile.
Naš sajt koristi kolačiće (cookies) da bi se poboljšalo korisničko iskustvo čitalaca i ispravno prikazao sadržaj. Cookie podešavanjaPRIHVATAM
Podešavanja za Cookies
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.